Već sama pomisao na riječ 'umjetna inteligencija' izaziva vrtoglavicu većini ljudi. Često se sjetim prvog puta kada sam čuo za nju – bio sam zbunjen kao što su vjerojatno mnogi od vas. Ali kako je Marin uvijek tu da vam olakša kompleksne stvari, odlučio sam pisati o umjetnoj inteligenciji, ili AI-u, kako je često zovemo.
Prije nego što vas uputim u dublje slojeve umjetne inteligencije, ovdje je mala pauza za definiciju. AI je koncept razvijen u računalnim znanostima s ciljem kreiranja pametnih strojeva sposobnih za razumijevanje, učenje, planiranje, rješavanje problema i drugih mentalnih aktivnosti koje karakteriziraju ljudsku inteligenciju.
Moglo bi se reći kako je AI zapravo svojevrsni spoj područja poput računalne znanosti, matematike, psihologije i filozofije. Nastajanje AI-a zahtijeva unikatan pristup i rješavanje fundamentalnih problema, ali dozvoljava nam da stvorimo nevjerojatne tehnološke čuda.
Kada razmišljamo o AI-u, obično razmišljamo o robotima i bivamo fascinirani. Ali jeste li znali da postoje razni tipovi AI-a? Naime, AI se može podijeliti u čak četiri kategorije: reaktivne mašine, s ograničenom memorijom, teorija uma i samosvjestan AI. Svaki od ovih tipova ima svoje specifičnosti, što ih čini posebno fascinantnima. Zar nije nevjerojatno kako taj mali pojam 'AI' može obuhvatiti toliko raznovrsnosti?
Reaktivne mašine su najjednostavniji oblik AI-a. One ne posjeduju sposobnost održavanja memorije ni učenja iz iskustva. Ograničena memorija se odnosi na one AI sustave koji mogu učiti iz prošlosti. AI s teorijom uma, s druge strane, sposoban je razumjeti druge entitete, njihove uvjete, motive i namjere. Posljednji, samosvjestan AI, je najnapredniji oblik AI-a, sposoban je za razumijevanje, osjećanja i samo svijesti.
Dakle, što je to što čini tim malim digitalnim mozgovima toliko inteligentnim? Nemojte se više pitati! U ovome ću odjeljku izrazito detaljno razraditi glavne tehnologije koje stoje iza umjetne inteligencije.
Najvažniji dio AI-a su algoritmi strojnog učenja. To su kompleksne matematičke formule koje omogućuju AI-u da uči iz iskustva. Evo jednostavnog načina na koji možete razumjeti ovu ideju; zamislite da pokušavate naučiti dijete kako prepoznati jabuku. Pokazat ćete mu nekoliko jabuka i reći mu kako se zovu. AI radi na sličan način koristeći algoritme strojnog učenja.
Neuronske mreže su druga važna komponenta AI-a. Ove su mreže oblikova inspiriran ljudskim mozgom s ciljem simuliranja načina na koji naš mozak procesira informacije. Dakle, kada sljedeći put vidite termin 'neuronska mreža', sjetite se da se radi o kompjutorskoj simulaciji vašeg vlastitog mozga. Prilično upečatljivo, zar ne?
Deep learning je vrh tehnologije AI-a. Osnovno gledano, deep learning je način na koji AI može postići složene procese učenja. To je, u suštini, slojevita struktura neuronskih mreža koja omogućuje AI-u da obradi i interpretira kompleksne, visokodimenzionalne podatke s nevjerojatnom točnosti.
Za mene, fascinantno je znati kako je AI počeo. Nije bio proizvod nekog iznenadnog otkrića, već rezultat godina mukotrpnog rada i istraživanja. Prvi koraci prema AI napravljeni su još u 1956. godini na konferenciji na Dartmouth sveučilištu.
Ne bih bio iskren ako ne bih spomenuo koliko je inovacija došlo zahvaljujući umjetnoj inteligenciji. Danas, AI čini temelj za razna područja, od medicinske dijagnostike, prepoznavanja glasa, preporuka za kupovinu, pa sve do autonomnih vozila i dronova. Bezbroj puta mi se dogodilo da sam bio očaran primjenama AI-a, a mislim da se svi slažemo da je tehnologija napredovala nevjerojatnom brzinom.
AI ima svijetlu budućnost, i to me iznimno veseli. Dok neki strahuju od dominacije strojeva, ja gledam na AI kao na priliku za razvoj humanijih tehnologija. Zamislite svijet u kojem strojevi mogu obavljati rutinske poslove kako bi ljudi mogli imati više vremena za kreativnost, inovaciju i stvaranje vlastitog života. Zvuči li to kao san? Za mene, definitivno jest!
Napiši komentar